Društvo
Vojvodjanski • Vojvodjanski • 20. oktobar 2021. • 12:39 •
Aleksandra LjubisavljevićTrgovina ljudima — trafiking, poslednjih godina toliko je „procvetala” da je po ostvarenom profitu premašila prodaju narkotika i nalazi se na drugom mestu, odmah iza trgovine oružjem. Sa ovim velikim društvenim problemom bore se gotovo sve zemlje na svetu, a ni Srbija nije izuzetak.
Reč je o kompleksnoj oblasti, koju je vrlo teško objasniti.
— To je zločin protiv čovečnosti, najteži oblik kršenja ljudskih prava. On u sebi obuhvata tri elementa. To je, najpre, zlostavljanje osobe kroz eksploataciju njenog rada, seksualnu eksploataciju, vršenje krivičnih dela... Drugi vidljiv element je vrbovanje, prevoženje, manipulacija, prodaja, predaja i kupovina druge osobe. Treći je zastrašivanje i određeni vid primene sile da bi osoba radila ono što trafiker želi, i to se postiže kroz upotrebu sile, ucene, pretnje, prevare, zablude, zloupotregu teškog položaja... — objašnjava Aleksandra Ljubojević, direktorka Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, osnovanog odlukom Vlade Srbije 2012. godine. — Da bismo mogli da kažemo da se radi o trgovini ljudima, sva tri elementa moraju da budu pokrivena. Malo je teže dokazati, ali nije nemoguće.
Za trafiking se kaže da je nisko rizična i visoko profitna kriminalna delatnost. Velika materijalna korist, minimalni troškovi i mali procenat osuđenih trgovaca ljudima predstavljaju značajne parametre koji opredeljuju mnoge kriminalce i organizovane grupe da se bave ovim kriminalnim aktivnostima.
— Trgovina ljudima je izbila na drugo mesto u svetu po ekonomskoj isplativosti tih kriminalnih delatnosti, posle trgovine oružjem. Doskoro je trgovina narkoticima bila na drugom mestu, ali ju je trgovina ljudima prešla — ističe naša sagovornica. — Recimo, u slučaju seksualne eksploatacije, trafiker nema gotovo nikakva ulaganja, on bukvalno prodaje devojke, pritom ih svakodnevno muči i iscrpljuje da bi ga slušale. Tako može godinama da ih iskorišćava.
Kako se često prepiliće sa drugim krivičnim delima, a žrtve teško progovaraju, posao trafikera smatra se nisko rizičnim.
—Trgovina ljudima obuhvata razna krivična dela kao što je eksploatacija rada, koja može da se podvede pod kršenje radnog prava. Dobar deo devojaka i žena koje se bave prostitucijom su žrtve trgovine ljudima, ali to ne znamo. Vrlo je lako manipulisati decom, često su trafikeri roditelji i bliski srodnici i javnost to ne prepoznaje — objašnjava Ljubojević. — Takođe, nisko rizično je i zbog toga što žrtve trgovine ljudima dugi perod trpe prinudu, silu, manipulaciju, gube osećaj da su kao osobe vredne, ne znaju kome da se obrate, ulaze u stanje bezizlaznosti, smatraju da im niko ne može pomoći, pa ni same sebi. U njima je ubijeno ono što ih čini ljudima. Zato je to nisko rizično po trafikera, ali se situacija menja poslednjih nekoliko godina.
Tome je svakako doprineo zakonodavni sistem naše zemlje, koja je ratifikovala sve međunarodne konvencije koje se tiču organizovanog kriminala, pa i trgovine ljudima koja tu spada.
— Naš krivični zakon smatra da trgovina ljudima treba da bude visoko kažnjiva. Kada su u pitanju deca žrtve, kazne su od pet do 15 godina zatvora, a ako je u pitanju odraslo lice, onda od tri do 12 godina — predočava Ljubojević.
RTV Subotica
RTV Stara Pazova
RTV Subotica
TV Novi Bečej
TV Bečej
TV Sombor
TV Bačka
TV K25
TV Banat
Media Info Centar