Yunet
 

Društvo

STARI ZANATI: U voskarstvo mora biti usađena svest o zdravom, ekološkom, prirodnom proizvodu

TV Kikinda • Redakcija TV Kikinda • 31. decembar 2022. •

STARI ZANATI: U voskarstvo mora biti usađena svest o zdravom, ekološkom, prirodnom proizvodu

Proizvodnja voska je jedan od nastarijih zanata, a u ovom poslu zaštita njegovog kvaliteta je važan posao. Teško je nabrojati oblasti ljudske delatnosti u kojima se vosak ne koristi, od industrije do muzike i slikarstva. Najveća količina proizvedenog voska, oko 80 % vraća se u pčelarstvo, kroz satne osnove. Naša najbolja adresa za razgovor na ovu temu bila je kod pčelara Mileta Keče, proizvođača meda, voska i drugih pčelinjih proizvoda.

Posmatrajući svaki stari zanat pojedinačno reklo bi se da naveliko dolazi do gašenja zanatske tradicije u Srbiji. Ali, ukoliko je centar sagledavanja Kikinda, zaključak je da je naš grad Centar starih zanata. Možda su neki zanati izumrli, ali je važnije što se pojedinci bore da ožive neke od njih, ili da nastave dugu tradiciju privređivanja.

Takva je situacija i u proizvodnji voska. Novajlije u ovom poslu možda bi se odlučili da kupe već gotove satne osnove, što je sigurno lakše, ali tako nikada ne bi osetili blago slatki i prijatni miris svojom rukom proizvedenog pčelinjeg voska. Tu mu je osnovna vrednost, na drugoj strani finansijska korist, ili važnost sigurnosti u dobijen bezbedan proizvod.

Naš sagovornik Mile Keča, proizvodnjom voska bavi se prvenstveno zbog proizvodnje satnih osnova. Postoje pčelari koji se isključivo bave tim poslom kako bi zadovoljili ne male potrebe tržišta ako se posmatra odnos proizvodnje i potražnje.

– Mi pčelari u praksi izbacujemo stare dostrajale ramove koji nisu više za upotrebu, gde će se pojaviti trutovsko leglo. Cilj nam je da bar 30 posto saća zamenimo i samim tim zamenama, izbacivanjem starog, taj vosak pretapamo i dobijamo sirovi vosak u pogači. On se na 130 stepeni steriliše, ubijaju se sve bakterije, neutrališu se i dobija se čist vosak. Dobijen čest vosak vraćamo u košnice ili se prodaje za dalju upotrebu. Vosak mnogi mladi koriste za kalemljenje, i mnogi ga koriste za proizvodnju sveća, kaže Mile Keča, proizvođač pčelinjeg voska.

Od ukupne proizvodnje voska, Keča u košnice vraća 20 odsto. Od 90 košnica godišnje dobije 50 kilograma voska, a cena mu je preko 10 eura za kilogram.

Troškovi proizvodnje voska nisu zanemarljivi. U našem gradu ne postoji uslužna izrada satnih osnova, krajnjeg procesa u proivzodnji voska.

Skupe su mašine, troši se struja, moraju da se zadovolje standardi propisani pčelarstvom, dug je to proces. U Srbiji je možda svega petoro ljudi koji se bave preradom voska, ističe Keča.

Zbog relativno visoke cene nesavesni proizvođači i trgovci u cilju ostvarenja većih zarada, pribegavaju falsifikovanju pčelinjeg voska, dodavanjem cerezina, parafina, ozokerita i drugih sličnih materija (niskih cena), koje se dosta teško otkrivaju, naročito ako se nalaze u manjim procentima. Dobro upućeni ili ljubitelji ekoloških prirodnih proizvoda prepoznaće značaj pčelinjeg voska. Tako je i kod sveća. Jeftinije su, više zastupljene, ali ni blizu sofisticirane kao napravljene od pčelinjeg.

– Miris voska je neverovatan, mi kažemo da je prirodni inhalator, ističe važnost voska ovaj proizvođač.

Najveći potrošač pčelinjeg voska u razvijenim zemljama je kozmetička industrija koja ga koristi u proizvodnji hladnih krema, losiona, karmina. Već smo pomenuli izradu sveća za religiozne svrhe i ili za svečane prilike. Velike količine voska koriste se i u industriji kože, drveta, hartije, tekstila, u medicini ili pakovanju prehrambene robe. Zbog svih ovih i drugih upotreba veoma je važno održati prirodnost i čistoću.

– Nekada su države merile bogatsvo voskom, kao monetom. Koliko je država imala voska toliko je vredela. Nekada se puno koristio za sveće jer nije bilo struje, lampi, veliki je deo korišćen u poljoprivredi za kalemarstvo, posebno u vinogradarstvu. Dosta se koristi u pekarskoj industriji za podmazivanje mašina, kaiševa. Znači, isključivo reći da je namenjno za jedan pravac bilo bi pogrešno, dosta ga i umetnici koriste, u slikarstvu. Ipak je u kozmetičkoj industriji najzastupljeniji. Voskarstvo izumire, ali i dalje postoje radnje koje prave voštane sveće, nekad su se palile ovakve sveće u malo elitnijim restoranima, priča Keča.

Nekada se društvena elita bavila pčelarstvom, pa i proizvodnjom voska, sveštenici, profesori, lekari. Zapisano je kroz vekove kako tačno postupati u ovom poslu, ali ljudski faktor je uvek riskantan, pa tako i u proizvodnji voska kojoj, verovaćemo ne namerno, narušavaju kvalitet dodavanjem nepotrebnih komponenata. Zanimljivo je da je pčelinji vosak jedna od retkih mirisnih supstanci životinjskog porekla koje se mogu dobiti bez povredjivanja životinja.

Preporučujemo još …


Vojvođanska događanja
Pregled dana - video

vojvodanska-dogadanja
Budi human - Helena
Privredna akademija Novi Sad