Yunet
 

Društvo

Danas se slavi Savindan

Novosadska TV • Redakcija Novosadska TV • 27. januar 2023. • 09:32 •

Danas se slavi Savindan

U čast prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja škole u Srbiji danas obeležavaju dan duhovnosti - školsku slavu Svetog Savu.

Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja, i književnika.
Sveti Sava rođen je kao Rastko Nemanjić, bio je prvi srpski prosvetitelj i arhiepiskop, diplomata, zakonodavac i književnik.
Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije, osnivačem srpske crkve i začetnikom srpske srednjovekovne književnosti.
Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje, ali se odrekao svetovnog života i zamonašio na Svetoj Gori.U Srbiju se vratio 1208. godine.
Najznačajnija dela Svetog Save su "Žitije Svetog Simeona", "Karejski tipik", "Hilandarski tipik" i "Studenički tipik". U Nikeji je 1219. izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.
Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, a prema zapisima iz tog vremena, vest o njegovoj smrti u Srbiju je stigla 27. januara.
Njegove mošti su prenete iz Trnova u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševa 1237. godine.
Kult Svetog Save bio je vrlo jak u srpskom narodu, pa je veliki vezir Sinan-paša 1594. godine naredio da mošti Svetog Save budu spaljene u Beogradu, na Vračaru.
Praznik Svetog Save jedan je od najvećih hramovnih i porodičnih praznika u srpskom narodu, svetkuju ga mnoge zanatlije, proglašen je i za školsku slavu, a oni koji ga praznuju priređuju prigodne priredbe uz sečenje slavskog kolača.
Za školsku slavu ovaj praznik je ustanovljen 2. januara 1840. godine na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.
U odluci Popečiteljskog prosvještenija, predstavnici državne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava proglašava za patrona svih naših škola i da se od tada u svim školama najsvečanije proslavlja.
Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti, a posle poluvekovne zabrane u komunističkom režimu, ponovo se nastavilo sa proslavljanjem ovog praznika.Praznična pesma za Savindan je Himna svetom Savi.
Mnoge vrste zanatlija iz Srbije su ga smatrale svojim patronom i uzimale njegov dan za esnafsku slavu, pa su tako Svetog Savu za esnafsku slavu uzele zanatlije užari, mutavdžije, opančari, obućari...U mnogim krajevima Svetog Savu naročito praznuju stočari.
Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova pa se tako pred Savindan nije smela stoka terati u šumu iz straha od vukova.
Takođe, tih dana se ništa nije smelo raditi sa sečivom, britve nisu otvarane da bi vucima čeljusti ostale sklopljene, a žene nisu smele ništa bojiti u crveno da vuci ne bi klali stoku.
Postoji mnogo srpskih narodnih verovanja vezanih za Savindan, među kojima i to da će se, ako na Svetog Savu grmi, desiti važni događaji u zemlji.

 

Izvor: Tanjug

Preporučujemo još …


Vojvođanska događanja
Pregled dana - video

vojvodanska-dogadanja
Budi human - Helena
Privredna akademija Novi Sad